Organizam treba povremeno pročistiti pa zato prionite poslu.
Nabavite sve potrebne namirnice i dok ispijate jogurte i
Blody Mary bez votke organizirajte vlastiti CTRL+ALT+
DELETE.
Postoje namirnice koje uvjetuju stimulaciju cijelokupnog
metabolizma (izmjene tvari), a i one namirnice koje mogu
brže i učinkovitije stvoriti u organizmu osjećaj sitosti.
Njih treba uvrstiti u prehranu ako se želi “očistiti”
organizam ili općenito izgubiti koji kilogram bez šetnih
posljedica. Prvo spomenute namirnice pomažu u "izgaranju”
većeg broja kalorija, a one druge sadržavaju u sebi određene
tvari koje uvjetuju brže postignuće osjećaja sitosti.
U tankome crijevu žuč pomaže raspršivanje (emulgiranje)
kapljica masti u sitne čestice nakon prolaza hrane kroz
želudac, gdje je bila podvrgnuta djelovanju želučane
(kloridne) kiseline. Na tako sitne kapljice masti tada u
tankom crijevu djelotvornije može djelovati enzim lipaza,
koju luče stanice gušterače ili pankreasa. Djelotvornost
lipaze, enzima koji razgrađuje masti (trigliceride) u
sastavne dijelove i na taj način pomaže njihovu metabolizmu,
uvelike ovisi o tome kako je žuč uspjela raspršiti velike
masne kapi u malene dostupne kapljice.
Za dobar metabolizam masti važno je uz hormonsku ravnotežu
imati i zdravu jetru. Jetra je organ koji može neku
prehrambenu tvar (proteine i ugljikohidrate) prevesti u
masti, ali i masti direktno iskoristiti za dobivanje
energije. Da bismo sačuvali jetru "u punoj formi" potrebno
je u prehranu uvoditi namirnice koje imaju
hepato-protektivni učinak, to jest štite i oslobađaju jetru
od toksičnih tvari. Ako se trajno uključe u jedan
uravnoteženi program prehrane, te namirnice zasigurno
osiguravaju učinkovitije izlučivanje nepoželjnih masnoća i
pojedinih otrova iz krvi.
To su u prvom eredu:
Mrkva (svježa ili u obliku soka); radič, maslačak i cikorija
(sadržavaju bioflavonoide - gorke tvari koje potiču sve
sustave za izlučivanje); šparoga (divlja i pitoma, potiče
rad bubrega i izlučivanje suvišne tekućine iz organizma);
jagoda - čisti organizam djelujući na jetru i bubrege,
preporučuje se za zdravlje i regeneraciju kože; patliđan -
potiče stvaranje žuči
Šljiva – za tu se voćku smatralo da je treba jesti
isključivo svježu kako bi se dobio najpoželjniji učinak po
zdravlje. No nedavno je dokazano prisustvo visokovrijednih
tvari u suhim šljivama i čak u prvim pokusima te tvari
pokazuju zaštitnu ulogu u sprječavanju nastanka maligne
transformacije stanica probavnog trakta.
Začini i aromatično bilje - crvena paprika, senf, curry,
ružmarin;
Čaj i kava - zbog sadržaja kofeina i tanina (čaj) djeluju na
razgradnju rezervnih energetskih tvari i na poticanje
razgradnje masti (lipolize);
Grejp - sadržava pektin (kao jabuka) i izaziva u želucu
osjećaj sitosti. Zahvaljujući sastavu i sadržaju vlakana u
sebi, grejp može u tankome crijevu smanjiti resorpciju
kolesterola i triglicerida. Sadržava mnogo kalija, pa
posjeduje diuretski učinak. Preporučuje se osobama kod kojih
se nakuplja voda i stvaraju edemi. Jednako tako grejp ima
odličan utjecaj na jetru jer oslobađa žučne putove.
Divlja cikorija - tim se imenom nazivaju razne biljke koje
rastu samonikle na našim poljima, a zapravo se pod tim
imenom krije biljka iz porodice radiča. Ima karakteristične
plave zvijezdaste cvijetove i nazubljene tamnozelene
listove. Divlja cikorija ima karakterističan gorak okus i
jede se u salatama ili kuhana u raznim juhama s ostalim
povrćem. Jako je dobar izvor vitamina C, beta-karotena i
kalija. Sadržava vrlo malo masti, ali važno je istaknuti da
su od masti najzastupljenije one visoko vrijedne bogate
polinezasićenim masnim kiselinama. Svakotjedna konzumacija
te biljke osigurava vam zasigurno dugi vijek i elastičnost
krvnih žila.
Maslačak - ta biljka pripada našim vrlo raširenim korovima i
livadnim biljkama. Od davnina ga ljudi upotrebljavaju za
jelo ali i kao pomoćno sredstvo u liječenju pojedinih
bolesnih stanja. Najbolje je lišće maslačka brati dok biljka
nije počela cvasti, jer su tada listovi ukusniji i manje
opori. List u sebi ima visok sadržaj vitamina C (oko 60 mg
na 100 grama). Najbolje je brati lišće biljke koja raste u
hladu. Takvo je lišće sočnije i manje gorko od lišća biljke
koja je izložena suncu tijekom rasta. Ljekovita svojstva
maslačka su brojna. U prvome redu, maslačak djeluje na
poboljšanje izmjene tvari (metabolizma) i otklanjanju
toksičnih spojeva iz krvi. Primjenjuje se u dijetoterapiji
prilikom liječenja bolesti jetre i žuči, pomaže uspostavi
normalne i redovite probave, u narodu se spominje kao lijek
protiv kostobolje i reumatizma, a zbog diuretskih svojstava
ta se namirnica koristi za olakšavanje izlučivanja vode iz
organizma i potiče “rad” bubrega. Olakšava i izlučivanje
znoja i općenito svojim tonizirajućim svojstvima jača i
osvježava organizam.
Divlji komorač je aromatična biljka nježnih igličastih
listova Služi kao dodatak u salate i umake i može se
koristiti za pripremu dobre, ukusne i specifične krem juhe.
Još se u srednjem vijeku divlji komorač preporučivao u
ublažavanju simptoma astme, a sjemenke komorača koriste se
zbog svojeg karminativnog učinka (karminativni učinak znači
djelovanje koje olakšava dvije stvari: oslobađanje crijevnih
plinova i smanjenje nadutosti crijeva). Isto tako, od
sjemenki divljeg komorača priprema se čaj koji ima smirujuća
i sedativna djelovanja na organizam.
Kopriva je kao biljka zanemarena iako je daleko vrijednija i
gotovo netoksična u odnosu prema toliko hvaljenom i umjetno
stvorenom "mitu" o špinatu. Jer špinat zaista sadržava neke
nedostatke u sebi (velika količina nitrata i oksalata), o
kojima treba i te kako voditi računa budući da se mogu
stvoriti štetni procesi u organizmu ako se ne pripazi na
pripremu i rukovanje špinatom prilikom kuhanja. Kopriva se
među lisnatim samoniklim biljkama i nekim poznatim
kultiviranim povrtnicama, nameće kao apsolutni rekorder u
sadržaju vitamina C (175 mg/100 g - znatno više nego u
naranči i limunu), kalcija (490 mg/100 grama), proteina i ,
željeza (10 mg/100 grama). Može se prirediti ukuhana u
salatama i juhama, ali je najbolja priređena na isti način
kao i špinat - kuhana i pasirana u obliku pirea, uz dodatak
mlijeka i malo maslaca, a začinjena sitno nasjeckanim
češnjakom.
Proizvodi u obliku mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka s
dodatkom visoko kvalitetnog mikroorganizma - Lactobacillus
rhamnosus. To su tzv. LGG proizvodi, a moraju se jesti
svježi i ne smiju se kuhati. Mnogo su manje kiseli od
tradicionalnih fermentiranih proizvoda. Nesporno je da takvi
proizvodi, ako se svakodnevno koriste u odgovarajućoj
količini (odrasli oko 3 dcl), posjeduju zaštitni i
stimulativni učinak na zdravlje cjelokupnog organizma,
toniziraju i detoksificiraju organizam.